Članci

Proslavite Svjetski dan biciklista u velikom stilu i otkrijte čari vozila u koje je zaljubljen svijet

Biciklistički klub „Psunj“ vodi vas na izlet. I to kakav izlet!!

Zaljubljenik si u biciklizam i bicikl je tvoj svakodnevno glavno prijevozno sredstvo? E, onda se pripremi za svoj dan i dostojno obilježi 16.srpnja, Svjetski dan biciklista, ove godine, zahvaljujući ekipi  entuzijasta okupljenoj u Biciklistički klub „Psunj“,ni manje ni više, nego u našem gradu.

I, saznaj nešto o genijalnom izumu koji je, doslovno, promijenio svijet.Riječ je o vozilu čija je jednostavna konstrukcija, ali i široka primjenjivost zaslužna za popularnost, ali i ogromnu upotrebu u svakodnevnom životu,što dokazuje i podatak kako je na svijetu trenutno više od milijardu bicikala, iako izvjesni fanovi tvrde kako je toliko primjeraka samo u Kini. Bicikl je specifičan po tome što nam pruža iznimno jeftinu mobilnost, a istovremeno i slobodu kretanja. Wolfgang Sachs,bivši šef Greenpeacea za Njemačku i vječni zaljubljenik u bicikl je jednom prilikom rekao „Oni koji žele imati kontrolu nad vlastitim životom i pomaknuti se od puke konzumentske egzistencije,e, takvi ljudi vole i voze bicikl“.

I dok povijest pamti više primjera vozila pokretanih isključivo ljudskom snagom,sva su ona bila, uglavnom, bitno drugačija od današnjeg izgleda bicikla. Otkriće bicikla kakav poznajemo danas, nije vezano za konkretnog i određenog izumitelja. Ipak, osoba koja se najčešće spominje kao službeno prvi vozač bicikla je njemački barun Karl von Drais koji je davne 1817., izumio „spravu za hodanje“, svojevrsni bicikl na guranje nazvan njemu u čast drezina, vozilo koje danas čuva nizozemski muzej i koje je u svoje vrijeme postiglo brzinu od zavidnih 15 km/ h. Između 1850.i 1860.godine dva su Francuza, s čijim vas imenima nećemo zamarati, razvijali bicikl s pedalama na velikom prednjem kotaču. Taj je bicikl, unatoč činjenici kako je bio nezgrapan i nesiguran ali i kako se s njega uglavnom više padalo, a manje vozilo, ipak patentiran. Problemi s upravljanjem, s vremenom su, donekle smanjeni uvođenjem mehanizma upravljanja kotačima, te pomicanjem sjedala u bolji položaj, za što je posebno zaslužna obitelj Starley. Jedan od članova ove biciklistički nakačene obitelji krajem 19.stoljeća dizajnirao je okvir bicikla koji je postao standard,  a zanimljivo je kako su i danas, dva stoljeća kasnije, i suvremene rame vrlo slične izvorniku. Upravo se Starley model iz godine 1885. smatra prvim primjerkom suvremenog, modernog bicikla.Izvedbu bicikla kakav poznajemo danas, dodatno je poboljšao Škot ( e, tu se sad, obzirom na nebrojene globalne predrasude o Škotima kao iznimno škrtom i štedljivom narodu, mogu ispredati brojni vicevi, jer, tko će, ako ne on, kontati o biciklu?!), John Boyd Dunlop, 1888.godine, kada je  uveo pneumatske gume. 1886.godine svijetu je predstavljen tricikl, tada iznimno popularno vozilo jer je njime bilo lako naučiti upravljati.Zanimljivo je i kako je riječ o izumu čiji se koncept do današnjih dana nije značajnije mijenjao, osim što je tehnološki napredak donio tek primjenu kvalitetnijih materijala u izradi, te su suvremeni bicikli, od onih prvih različiti tek u stupnju sigurnosti i udobnosti, te činjenici da je njima lakše upravljati.

Nekoliko godina nakon drugog svjetskog rata,kompanija Tsu Factory je predstavila bicikl od tvrdog aluminija, što je označilo uvod u proizvodnju sportskih bicikala poznatih pod nazivom „specijalke“.Tih se godina bicikl smatrao iznimnim luksuzom koji su si mogli priuštiti tek oni s velikim primanjima. SMART LADY je prvi bicikl specijalno dizajniran za žene u čiju se proizvodnju krenulo 1956.godine, dok je 10 godina kasnije, svijet upoznao i prvi dječji bicikl. Od tada, pa sve do današnjih dana, popularnost ovog genijalnog izuma na dva kotača sve je veća, a bicikl i biciklizam, što na profesionalnoj, što na amaterskoj razini, groznica koja opako pegla svijet. Prvo svjetsko prvenstvo biciklista-amatera organizirano je davne 1893.u Chichagu, a svjetsko prvenstvo profesionalaca službeno se održava od 1895.Biciklizam je bio i na programu prvih ljetnih Olimpijskih igara godine 1896. Među brojnim poznatim natjecanjima biciklista, titulu najprestižnijeg, ali i najzahtjevnijeg već čitavo stoljeće ima Tour de France, etapna utrka kroz Francusku koju je davne 1903.godine utemeljio novinar Henri Desgrange. Zanimljivo je i kako je 29.lipnja daleke 1886., skoro ukorak s osatkom svijeta, prva biciklistička utrka održana i u hrvatskom glavnom gradu. Vozila se na Zrinjevcu, a utrkivalo se u dvije kategorije-mali i veliki bicikli. U Francuskoj je 1888., u svrhu svojevrsnog eksperimenta, ali i ispitivanja snage i mogućnosti vozila na dva kotača, održana  neobična utrka između konjanika, biciklista i lovačkih pasa. Trku su, očekivano, poveli lovački psi, za njima su pojurili i konjanici, ali su na cilj prvi stigli ipak biciklisti.

Obzirom na novogradišku biciklističku  tradiciju koje ne bi bilo bez imena čuvenog Franje Belara-Dide, zaljubljenika čije old timer vozilo možete vidjeti na služenom startu lokalne biciklističke staze u dužini od 24 kilometra, možda su ljeto, ali i Svjetski dan biciklista, dobar povod da otkrijete čari izuma u kojeg je zaljubljen svijet. I budite sigurni da ćete, kada jednom osjetite slobodu i lakoću kretanja, zauvijek ostati „fan“ bicikla.

Dokazat će vam to i članovi Biciklističkog kluba „Psunj“, u subotu, 16.srpnja, uz Svjetski dan biciklista,, kada vas očekuju na zajedničkoj 50 kilometarskoj vožnji Posavskom poučnom cestom. Bit će to ruta za pamćenje, turističko sportski gušt, izazov za duh i tijelo,, ali i prilika da se do kraja i apsolutno zaljubite u bicikl. A, kako niti jednog hedonističkog ugođaja nema bez dobrog ića i pića, organizirano druženje u Sičicama, bit će ko „kec na 11“! Stoga, pripremite vozila i vidimo se na staru u subotu, u 16.30., „kod sata“.!

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi