Izdvojeni Glas

Zaronite u doba Templara i upoznajte kulu Gračanicu

Zanimljivo povijesno druženje u organizaciji HPD „Strmac“

Velika je nepoznanica kada je građena, ali i tko ju je gradio.Zbog preciznosti i kvalitete gradnje povjesničari tvrde kako nije isključeno da iza jedinstvenog objekta, u neimarskom smislu stoje mistični Templari.
Građevina je to, koja osim stilom gradnje, zadivljuje i monumentalnom veličinom. U svakom slučaju, sigurno je jedino kako je služila kao vojni objekt i izvidnička i relejna postaja, koja je, kažu skromni podaci, povezivala Posavinu sa Požegom i  Velikom, ali i kako je danas jedna od najsačuvanijih srednjovjekovnih utvrda tog doba. Riječ  je o arheološki malo poznatom biseru, kuli Gračanici kod Baćin dola, mjesti na koje vas ova petak, 11.rujna, uz vile, zmajeve i viljnake, pozivaju lokalni čuvari povijesti, članovi Hrvatskog planinarskog društva „Strmac“.
Upravo je, zahvaljujući njima, 2009. godine, sustavno počelo proučavanje i istraživanje ostataka utvrde uz nekadašnju granicu s Turskim carstvom, za koje su zaslužni stručnjaci novogradiškog Gradskog muzeja i Konzervatorskog odjela Slavonski Brod, zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture.Dvije godine kasnije, 2011. počeli su i prvi zaštitni radovi koji će, procjenjuje struka trajati godinama. U međuvremenu, lokalni planinari i dalje vrijedno rade na promociji arheološki značajnih nalazišta novogradiškog kraja, educirajući i čuvajući zaboravljenu povijest. S tim je ciljem 2013.godine po prvi puta organizirano jedinstveno planinarsko druženje koje je spojilo sport, rekreaciju i arheologiju, ali i omogućilo svim nazočnima da kulu Gračanicu dožive u sasvim drugačijem svjetlu. Ideja je bila pun pogodak, pa su je članovi društva odlučili ponoviti i ove godine. Susret je zakazan za petak, 11.rujna,  pozvani su svi, uključujući vile, vilenjake i zmajeve,a organizatori očekuju  i gosta koji se odaziva na ime Crni vitez.Povjesno-planinarsko druženje počinje u 18.30, a ako želite uroniti u vrijeme Templara morat ćete slijediti i točne upute, jr do podnožja kule nije, baš jednostavno doći, iako to možete izvesti i osobnim automobilom. Da bi vam bilo ugodnije, organizatori preporučuju da sa sobom ponesete i određene rekvizite u vidu baterijske lampe, jastučića za sjedenje, nešto za gricnuti i cugnuti, ali i obući se, adekvatno, jer, ipak je to druženje u organizaciji planinara.Prije nego li se odlučite za ovaj pothvat,slijedi još nekoliko zanimljivih povijesnih fakata.Možda vam nekada, negdje i dobro posluže. Kula Gračanica je okrugla utvrda opasana opkopima na kojoj dominira takozvana branič kula okrnuta prema jugu. U vrijeme kada je bila korištena u kulu se ulazilo preko pokretnog mosta.Danas na kuli možete vidjeti okvir u koji su prijanjala pokretna vrata, kao i otvore na njenom prvom i drugom katu.Osim spomenuta dva kata, kula ima i onaj treći, s ulaznim vratima u prizemlju, te ulazom u gornje prostorije kule kroz ulazna vrata u prizemlje. Na drugom katu, utvrđeno je konzervatorskim radovima, dvojim se vratima izlazilo na branište, odnosno stražarsku stazu.Treći kat, najslabije čuvan, imao je isključivo obrambenu namjenu. Svi otvori kule su sačuvani, što omogućuje potpuni uvid u stukturu građevine koja je posljednjih nekoliko godina, zahvaljujući iznimnom povijesnom značaju, upisano na listu zaštićenih kulturnih dobara. Na osnovu karakteristika riječ je o takozvanoj visinksoj utvrdi koja je imala karakter refugija, odnosno pribježišta za okolno stanovništvo. Danas znamo i kako je Utvrda Gračanica nila okružena grabom s nasipom koju je premošćivao već spomnuti drveni most, dijelom fiksni, a dijelom pokretni. U okolici Gračanice su i dvije manje utvrde-mala Gradina, zapadno od sela Baćin Dol i Gradac, sjeverno od glavne kule, koje su zajedno činile dio jedinstvenog sustava dojave, zaštite i obrane.I dalje iznimno povjesno-znanstveno intrigantna i neshvaćena, utvrda je to za koju su povjesničari, tek nedavno utvrdili kako ulazi u red protuturskih utvrda građenih oko 1500.godine, od prilike u isto vrijeme kad i kaštel Cernik.U svakom slučaju, riječ je o jednoj od  najugroženijih vrsta spomenika u kulturnoj baštini Hrvatske i Slavonije, dragocjenom izvoru  podataka o načinu života i graditeljskim dostignućima onog vremena, ali  i izniman ekonomski i turistički potencijal ovog dijela regije.