Izdvojeni Glas

GLAGOLJICA

Priča o počecima hrvatske pismenosti

Povijesni dio je uvijek manje-više poznat, neki će reći i dosadan. Želeći razbiti takvo uvjerenje i dokazati kako je prošlost moguće čitati poput avanturističkog romana,. Portal NG-Buntovnici donosi priču o postanku hrvatske pismenosti i prvom pismu glagoljici. Priču ćemo ispričati u nekoliko nastavaka, onako kako bi vam je ispričala i baka prije spavanja.Dakle, jednom davno,davno, od stoljeća sedmog ....

Za burnih vremena na početku srednjeg vijeka kada se činilo da će se, sve ostalo od starina, iz temelja uništiti i pasti u zaborav, kršćanska Crkva stoji nepokolebljivo i prkosi glasom koji se čuje sve dalje , pokoravajući, uz put, i brojne narode . Nove države dižu se na ruševinama starog Rimskog carstva i na kršćanskoj osnovi  postaju čvrsto uporište za crkvu. Kako se i države sve više oslanjaju na crkvu ona dobiva politički značaj.

Karlo Veliki (771. – 814. ) , kreće  u borbe kako bi kršćanstvu, mirovnoj vjeri, prokrčio put i tako stvorio kršćansku državu, međutim,  u svom naumu nailazi na otpor u kojemu dominiraju dvije sukobljene strane. Na jednoj je Boris, bugarski knez koji na zapadu od rimskog pape i Franaka traži poslanika koji bi puku progovarao o kršćanstvu . Na drugoj strani, knez Ratislav opirući se franačkoj sili na istoku, u Carigrad šalje Kristove učitelje. Negdje oko 862. godine Ratislavovi poslanici stadoše pred cara Mihajla III. i rekoše mu kako bi voljeli širiti kršćansku vjeru u svojoj zemlji, ali na narodnom jeziku, napuštajući latinski, hebrejski i grčki jezik kojim se do tada širila božja riječ.Car ih posluša i šalje im ,,svetu braću'' iz  Solina: Konstantina i  Metoda.

I Konstantin i Metod odškolovani  u Carigradu  gdje su zajedno s carem Mihajlom učili gramatiku, geometriju, izučavali Homera, dijalektiku, retoriku, aritmetiku, astronomiju, glazbu i druge vještine od najboljih učitelja tog vremena. Nakon školovanja, Konstantin u Sofiji radi kao knjižničar, a potom se, živeći isključivo za nauk,. skriva u nepoznatom samostanu. Nakon što je, nakon dugih sedam mjeseci potrage pronađen, Konstantin pristaje  puk na narodnom jeziku podučavati svemu naučenom u Carigradu .

Po povratku u Carigrad, s Metodom boravi na planini Olimp odakle se s knjigom u ruci zaputi  na zapad progovarajući kršćansku riječ i stigavši  do kneza Borisa. I tu nastaju problemi, jer neuk se  narod  pobunio čuvši braću kako progovaraju na narodnom jeziku, te se loš glas o Konstantinu i Metodu proširio skroz do rimske prijestolnice i  pape Nikole I. koji braću poziva u Rim ne bi li iz njihovih usta čuo o čemu se točno radi. Putujući u Rim, Konstatntin i Metod susreću slavenskg kneza Kocelja, zaljubljenika u kršćansku riječ, čovjeka koji je, među prvima, počeo čitati njihove knjige, a s njima, potom, poslao još pedeset učenika kako bi putem propovjedali. Put ih je vodio preko posavske Hrvatske prema Italiji. Naravno, Mleci su se obrušili na njih čim su se pojavili  s idejom da kršćansku rijeć i kršćanske knjige pišu na slavenskom jeziku.

Tad im jedan od dvojice svećenika odgovora: ,, Tko su oni da određuju kojim će se jezikom božja riječ provoditi? Oni koji ne razumiju hebrejski i latinski  nisu ni gluhi ni nijemi i slijepi i trebaju svi imati jednaku priliku štovati Boga. Pogledajte Gote, Egipćane, Arape, Sirijce i mnoge druge koji svoju svetu riječ čitaju, uče i prenose na svom jeziku. Zašto i Slaveni ne bi bili među onima koji imaju  svoj jezik na kojem pišu svete knjige i tako šire svetu riječ? Ako truba da nerazgovjetan zvuk, kako ćete razumjeti i pripremiti se na boj? Tako i vi svi, ako govorite narodu nerazumljivo, kako će razumjeti što govorite i odgovoriti vam ,, Amen'' ?'' U međuvremenu umire papa Nikola I. i na njegovo mjesto stiže papa Hadrijan II., crkveni veliodostojnik koji je braću  u Rimu s radošću dočekao. Ubrzo potom dobivaju  odobrenje  da na slavenskom, narodnom jeziku propovijedaju i pronose kršćansku riječ običnom puku. Papa Hadrijan, osim toga, uzeo je svete slavenske knjige koje su Konstantin i Metod sa sobom ponijeli, položio ih na grob svetog Petra i posvetio ih.. Kako bi se uredilo crkveno ustrojstvo Slavena, Konstantina i Metoda, papa je zaredio za biskupe. Nakon što Konstantin umire. Metod sevraća u Hrvatsku uz papieu preporuku da putuje po panonskoj Hrvatskoj progovarajući kršćansku riječ u moravskoj i panonskoj crkvi. No povijesne prilike situaciju su na tom terenu značajno izmijenile, a Nijemci su zauzeli Moravsku.Istovremeno, kneza Rastislava rođeni nećak izdaje i predaje ga Nijemcima, koji ga, potom, oslijepljenog šalju u samostan. Stari njemački biskupi svoj gnjev iskaljuju na Metodu, izvode ga pred sud i šalju ga u progon pune dvije i pol godine.

Kad je to sve čuo papa Ivan VIII. naredio je biskupima kako ne smiju održati misu dok Metoda ne vrate na slobodu. Baš u to vrijeme Svetopuk oslobađa Moravsku od Nijemaca i Metod se vraća. Obzirom da  Nijemci ne prestaju raznositi loš glas o Metodu, papa Ivan VIII poziva ga još jednom  k sebi u Rim...

Nastavit će se.....

UNITAS WebRadio On line:09:00-22:00 h Klikni i slušaj

UNITAS WebRadio Nova Gradiška

R Winamp R WMP

R Real R Quik