Izdvojeni Glas

Marinko Stojić, voditelj Uprave Hrvatskih šuma podružnica Nova Gradiška

Slavonija je oduvijek živjela od šume i sa šumom

18 08 2015 001

Hrvatsko šumarstvo i šumarska struka ove godine obilježavaju iznimno značajan jubilej-250 godina organiziranog bavljenja šumarstvom. Godina je to u kojoj će, uz veliki rođendan struke, dodatno slaviti i novogradiški šumari, jer u mjesecu listopadu navršit će se i 20 godina od osnutka novogradiške podružnice.

Bit će to prilika i za svečano otvorenje obnovljene zgrade, objekta starog čitavo stoljeće, zaštićenog kao spomenik kulture. Vrijedne godišnjice i otvorenje 11.tradicionalne izložbe fotografija „Šuma okom šumara“ bile su povod za razgovor s Marinkom Stojićem, voditeljem Uprave Hrvatskih šuma, podružnica Nova Gradiška

Zahvaljujući jedinstvenoj izložbi fotografija „Šuma okom šumara“, Novogradiščani već 11 godina imaju priliku zaviriti u šumu kroz objektiv foto aparata i ovaj posebni eko sustav vidjeti, osjetiti i doživjeti na potpuno drugačiji način. Onako kako šumu svakodnevno vide oni koji je najbolje poznaju-šumari. U tom se smislu „vaš“ teren pokazao kao iznimno zahvalan umjetnički medij,a izložba kao idealna prilika za edukaciju. Što bi još, osim čarolije vidljive na fotografijama, trebali znati o šumama?

Šume nisu samo trupci na kamionima. One su jedinstveni eko sustav s kojim svakodnevno  živimo i radimo.Područje koje nam daje čist, zdrav zrak, priliku za uživanje i rekreaciju, posao i dobit. Podatak s kojim se, definitivno, možemo pohvaliti i u svjetskim okvirima, a koji malo ljudi zna, je da je čak 95 posto hrvatskih šuma prirodno.Osim toga, 47 posto ukupne kopnene površine zemlje čine-šume. Upravo zbog toga, ali i gospodarenja prema iznimno strogim ekološkim,gospodarskim i socijalnim kriterijima, Hrvatska ima takozvani FSC certifikat.Zanimljivo je znati i kako su šume, zapravo, vrlo slične nama, ljudima.One imaju dobne razrede, baš kao što postoje i različite dobi u ljudskim životima.

Uz stanje i ljepotu šuma kojim se, s pravom, možemo pohvaliti cijelom svijetu, hvale je vrijedan i ovogodišnji jubilej-250 godina organiziranog bavljenja šumarstvom na ovim prostorima?

Svakako.Godišnjica je to vrijedna i u europskim okvirima.Prije točno dva i pol stoljeća na ovim je prostorima prihvaćeno načelo potrajnog-održivog gospodarenja šumama, načelo po kojemu gospodarimo i danas, a koji kaže da godišnje šumu sječemo manje nego priraste.Rezulat toga su najočuvanije šume u Europi,bogata biološka raznolikost,veliki broj zaštićenih prirodnih objekata,vrhunska sirovina za pilansku i drvoprerađivačku industriju, te izuzetno zdrav eko-sustav.Zanimljivo je kako su prvi pisani dokumenti u kojima se regulira odnos čovjeka prema šumama na hrvatskim prostorima definirani još u davnom 12.stoljeću, iako je za način suvremenog gospodarenja zaslužan barun Von Beck, vojnik čije su ime i uloga vezani i za povijest novogradiškog kraja, u kojemu je značajan dio života proveo kao zapovjednik novogradiške regimente. Zahvaljujući načelu potrajnosti u Hrvatskoj, a posebno u Slavoniji , danas imamo iznimno kvalitetne šume hrasta, bukve, jasena,šume zbog kojih nam u radne i stručne posjete redovno stižu kolege šumari iz Europskih zemalja, kopirajući iskustva i želeći na vlastit teren prenijeti načelo održivog gospodarenja.

Uz značajan jubilej struke, novogradiškim je šumarima godina 2015.vrijedna po još nečemu?

Da, iako je tradicija organiziranog bavljenja šumarstvom u Slavoniji nešto manja od 250 godina, novogradiška će se podružnica velikom jubileju struke ove godine pridružiti na poseban način. Naime, u mjesecu listopadu obilježit ćemo i 20.godišnjicu od osnutka podružnice, zašto je uz brojne kolege-šumare, posebno zaslužan tadašnji ravnatelj, mr. Josip Dundović. Dva velika događaja planiramo obilježiti i dostojnim sadržajima-velikom izložbom o povijesti organiziranog šumarstva u Hrvatskoj, ali i useljenjem u novu zgradu koju obnavljamo gotovo dvije godine. Objekt star čitavo stoljeće, jedan od arhitektonski ljepših u Novoj Gradiški danas je zaštićni spomenik kulture koji nije obnavljan viš od 50 godina.Projekt vrijedan više od 4 milijuna kuna kapitalna je investicija Hrvatskih šuma, a radovi se obavljaju pod strogim nadzorom konzervatora iz Slavonskog Broda. Iako se konačni izgled zgrade, identičan zgradi kojom su se Novogradiščani ponosili prije 100 godina već neko vrijeme nazire, službeno ćemo svečano otvorenje upriličiti uz 20.tu godišnjicu osnutka podružnice, tijekom mjeseca listopada.

Iako Slavonci oduvijek žive sa šumom i od šume, svjesni  svega onoga što im daje, koliko znamo šume čuvati?

Mislim da znamo i da smo svjesni bogatstva koje imamo. Osim toga i mi kao struka posebno se trudimo biti i čuvari. Imamo organiziranu čuvarsku i ekološku službu, educiramo mlade kad god nam se ukaže prilika, a i tradicionalna izložba fotografija „Šuma okom šumara“ na kojoj su, između ostalih, izloženi i radovi brojnih šumara-fotografa amatera, naš je način i doprinos čuvanju ovog jedinstvenog eko sustava koji svima znači život, a šumarima i egzistenciju.I godina jubileja bit će prilika za dodatnu edukaciju, ali i upoznavanje svega onoga čime smo okruženi, a što možda ne poznajemo dovoljno. I ovaj ću razgovor iskoristiti da sve zajubljenike u prirodu, ali i sve lokalpatriote, upoznam s dva iznimna prirodna područja i šumska fenomena Slavonije, odnosno Brodsko posavske županije-To su Muški bunar i Prašnik, područja nekadašnje prašume. Na žalost, do muškog bunara na Papuku još uvijek se ne može izltnički zbog miniranog terena, ali radovi na razminiranju su nedavno završeni u Prašniku. Osim što je riječ o posljednjim ostatcima nkadašnje slavonske prašume područje je to na kojemu jasno možete vidjeti kako bi izgledale šume kada se njima ne bi na pravilan način gospodarilo, odnosno kada o njima ne bi svakodnevno brinuli šumari.

Šume i šumarstvo , uz sve do sada navedeno, oduvijek su bile i značajna karika u razvoju gospodarstva ovih krajeva. Dobrobit od šuma za društvenu  je zajednicu ogromna, kao i potencijali nekada nadaleko prepoznate i uspješne slavonske i hrvatske drvne industrije, danas, na žalost, uz svega nekoliko uspješnih izuzetaka,  gotovo potpuno posrnule .Kakvi su rezultati poslovanja novogradiške podružnice Hrvatskih šuma, uglavnom prepoznate kao iznimno uspješne tvrtke?

U posljednjih, skoro četiri godine, od kako sam voditelj, bilježimo stalni rast i značajnu dobit.Poslovanje je stabilno, a obzirom na načelo potrajnosti,dakle sistm rada u kojemu ne siječemo šume više nego je njihov prirast, vjerujem da ćemo taj trend nastaviti.Zbog svega toga Uprava šuma podružnica Nova Gradiška ima prirodno obnovljene šume što je puno bolje od sadnje koja je i najnepovoljnija opcija.Planirane investicije ulaganja u Upravu šuma tijekom ove godine iznose oko 15 milijuna kuna.Važno je podsjetiti i kako smo tijekom  2013. i 2014.godine napravili više od 12 kilometara šumskih cesta što predstavlja svojevrstan godišnji rekord u povijesti novogradiške uprave.Tu su i stalne edukacije mladih i onih najmlađih kod kojih želimo osvijestiti vrijednost i značaj šuma kao jednog od najvećih nacionalnih bogatstava.Uostalom, Slavonija se i njeno stanovništvo, od pamtivjeka oslanjalo na šume.Od šuma se i zajedno sa šumama, ovdje uvijek živjelo.Potvrda je to 250 godina duge tradicije, ali i najbolji jamac za budućnost. Ili, kako reče uvodna rečenica jednog od prošlih kataloga izložbe „Šuma okom šumara“-„ako cvijeće uspijeva onome tko mu poklanja ljubav,onda ne bi trebalo strahovati za budućnost naših šuma“