Izdvojeni Glas

60 godina filma i umjetnosti - Osvrt Na Pulski filski festival

Pula je grad star 3000 godina koji se razvio iz predantičkog gradinskog naselja i svoj procvat doživio za Augusta, kada je postao rimskom kolonijom. Pula nam tada ostavlja i antičke spomenike, veličanstvenu Vespazijanovu arenu, slavoluk Sergijevaca te Augustov hram. Mijenjajući različite feudalne gospodare došla je 1230. godine u posjed akvilejskog patrijarha, a nakon 1331. stavila se pod mletačku zaštitu te je nakon pada Mletačke Republike, 1797. godine pripala Austriji. Pula je imala vrtoglave promjene vlasti u dvadesetom stoljeću dok nije 1947. godine konačno pripala Jugoslaviji. Vrtoglave promijene vlasti, jaka bombardiranja u drugom svjetskom ratu pa čak ni kuga koje je pogađala u 15. stoljeću, Pulu nije uspjela dovesti do propasti već jednu od najvećih istarskih gadova značajnu zbog industrije, brodogradnje i turizma.

Svaki od pulskih spomenika ima svoju povijest i značaj. Kao recimo, pulski Amfiteatar koji je sagrađen sredinom 1. stoljeća prije Krista u kojemu su se za vrijeme antike odvijale gladijatorske i viteške borbe, borbe s lavovima i ostale manifestacije tog vremena. Takve manifestacije više ne možemo pogledati u pulskoj Areni. Danas se u pulskom Amfiteatru ne puštaju divlje zvijeri na ljude i ne vode se borbe vitezova, u Puli se događa manifestacija sedme umjetnosti pod nazivom Pulski filmski festival te se puštaju hrvatski i europski filmovi na otvorenom u tom istom antičkom spomeniku sačuvanom do danas.

Pulski filmski festival utemeljen je 1954. godine te je dobio naziv Filmski festival, ali je već 1958. godine naziv festivala promijenjen u Festival jugoslavenskog filma. Nakon „jugoslavenskog filma“, festival je 1961. godine nazvan Festival jugoslavenskog igranog filma u Puli. Nažalost, festival je prekinut 1991. godine zbog početka rata, ali je već 1992. godine pokrenut pod nazivom Filmski festival u Puli. Tada je festival u potpunosti posvećen hrvatskoj kinematografiji te je zbog toga, da bi se naglasio hrvatski karakter, 1995. godine festival nazvan Festival hrvatskog filma. Festival je kasnije otvoren i za strane redatelje i njihove filmove te je dobio naziv Festival hrvatskog i europskog filma. Od tada festival nudi mnoštvo europskog programa koji se prikazuje uz hrvatske redatelje i njihove uspjehe. Filmovi koji su se prikazivali na pulskom festivalu su tamo bili prijavljeni kako bi se probili i stvorili krug gledatelja i obožavatelja. Dakle festival je bio lansirno mjesto za filmove prije nego su bili prikazivani u kinima diljem Europe. Festival je označavao početak nove sezone za redatelje i njihove filmove, a ne njezin završetak. Najbolji redatelji, glumci, režiseri, scenografi, scenaristi, zvuk i montaže bit će nagrađeni nagradom simbolično nazvanom po amfiteatru, „zlatnom arenom“, a najbolji film festivala bit će nagrađen „velikom zlatnom arenom“.

Budući da je jubilarni, 60. rođendan festivala bio prije samo dvije godine moramo se osvrnuti i na njega i na njegovu organizaciju. Šezdeseti Pulski filmski festival, održan 2013. godine bio je najposjećenija kulturna manifestacija u Hrvatskoj, s preko sedamdeset tisuća gledatelja. Festival je trajao petnaest dana i u tih petnaest dana mogli ste uživati u brojim koncertima, izložbama i projekcijama filmova na Kaštelu, kinu Valli te pulskoj Areni. Održane su i radionice igranog i animiranog filma koje već desetak godina djeluju na festivalu. Održana je i Pulica, ljetno izdanje filmskog programa za djecu te mnogi drugi popratni programi festivala. Šezdeseti festival je bio nezaboravan, čaroban i u potpunosti veličanstven. Što se dalo i naslutiti i očekivati s obzirom da je to jubilarni i da se samo jednom slavi šezdeset godina. Velikan hrvatskog filma Rade Šerbedžija, opisao je i najavio festival na otvaranju u Areni riječima: „Dobrodošli u ovaj veličanstveni kameni krug. Mnoge su se zastave ovdje vijorile, mnoge su se ushitne pjesme ovdje pjevale. Lavovi i gladijatori borili su se ovdje za život do posljednjeg daha. Prije 60 godina ovo staro rimsko kamenje osvojio je film dobivši najbolju moguću kulisu“. Uistinu je to bio veličanstven događaj pod vodstvom tadašnje ravnateljice Zdenke Višković-Vukić i brojnih organizatora te vjernih sponzora koji su se potrudili da to bude najveća manifestacija te godine u sedmoj umjetnosti u Hrvatskoj. Te godine nagradu velike Zlatne Arene za najbolji film dobio je redatelj Bobo Jelčić dramom „Obrana i zaštita“ s glavnim ulogama Bogdanom Diklićem, Nadom Đurevskom te Ivanom Roščić.

Festival je ove godine slavio svoj 62. rođendan. U razdoblju od 18. do 25. srpnja mogli ste se gledati vrhunske europske filmove i filmove hrvatske kinematografije, odlaziti na koncerte koji su bili održavani u sklopu festivala, sudjelovati na radionicama, predavanjima, okruglim stolovima, brojnim izložbama i družiti se s redateljima, volonterima i organizatorima festivala na 14 lokacija. Današnja ravnateljica festivala Gordana Restović sve je pozvala ugodnim govorom dobrodošlice i najavila ugodno druženje, opuštanje i uživanje na festivalu sedme umjetnosti. Festival je službeno počeo 18. srpnja, ali tu su bile i predfestivalske izložbe „Biti glumac“ te izložba „Street Kids United 2: Djevojke iz Rima“. Počele su i radionice za djecu i mlade, „Red“ radionica igranog filma u kojoj se mladi hvataju u koštac s najvećim izazovima filmske industrije te radionica animiranog filma „Baltazar“ na kojoj su mališani ove godine dobili veliki zadatak. Na zahtjev Europske filmske dječje asocijacije morali su osmisliti i izrealizirati kratak jingle koji će se prikazivati na festivalima diljem Europe. Na otvaranju festivala, 18. srpnja, u kinu Valli prikazani su filmovi „Živa istina“ i „600 milja“, a na svečanom otvaranju u Areni prikazana je hrvatska drama Branka Schmidta „Imena višnje“ i svakako, tradicionalni vatromet. Festival je ove godine govorom otvorio Branko Lustig, izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, koji je i sam prije 20 godina osvojio nagradu velike Zlatne Arene. Naglasio je kako grad Pula uistinu živi za film te da je Pulski festival neunuštiv. S tim se mogu složiti jer je već 61. Pulski filmski festival bio srezan i bila je upitna njegova financijska održivost i budući da je Podravka, koja je bila sponzor festivala još iz Jugoslavije, otkazala sponzorstvo, ove godine je festival trajao samo tjedan dana. Svakako to nije sputalo organizatore da se uokvire u budžet i održe Pulski filmski festival i dalje kao najveću i najvažniju filmsku manifestaciju u Hrvatskoj. Ne zaboravimo da su stoga organizatori održali P.S. Pulu kao nadoknadu na izgubljeno te će prikazivati filmove od 22. do 28. kolovoza ove godine na popularnom Kaštelu.

Ove godine nagradu velike Zlatne Arene je dobio film Dalibora Matanića, „Zvizdan“, ljubavna drama s glavnim ulogama Tihane Lazović, Gorana Markovića, Nives Ivanković i Mire Banjac. Zvizdan govori o zabranjenoj ljubavi, o njezinoj fragilnosti, ali i o njezinoj strasti. Ova filmska priča obuhvaća tri desetljeća, a smještena je u dva susjedna sela čija je povijest opterećena sukobima, netrpeljivošću i netolerancijom. Film je osvojio šest zlatnih arena za glavnu žensku ulogu Tihane Lazović, sporednu žensku ulogu Nives Ivanković, sporednu mušku ulogu Dade Ćosića i kostimografiju Ane Savić Gecan. Filmu je pripala i nagrada Oktavijan Hrvatskog društva filmskih kritičara. Dalibor Matanić je ove godine dobio nagradu žirija na Cannes Film Festival 2015, u Francuskoj.

Festival je kao i svake godine zabilježio velik broj posjetitelja i učinio još jedno ljeto u Puli nezaboravno i veličanstveno. 

UNITAS WebRadio On line:09:00-22:00 h Klikni i slušaj

UNITAS WebRadio Nova Gradiška

R Winamp R WMP

R Real R Quik