Gaudeamus

U susret Jasenovcu...Radi opomene...ali i da se ne ponovi

Ili zašto je važnije nego ikada ranije osuditi zločine i ograditi se od najmračnijeg dijela nacionalne povijesti

U trenutku iznimne podjele društva na naše i njihove, na domoljube i neprijatelje, revitalizacije ustaštva ali i revizije povijesti, u trenutku dok se antifašizam proglašava floskulom, gazi ljudsko dostojanstvo i dovode u pitanje prava i položaj manjina, osuđivanje zločina, ali i i jasno ograđivanje od najmračnijeg dijela nacionalne povijesti, važnije je no ikada ranije.

Stoga je, uoči dana kada ćemo se s pijetetom pokloniti žrtvama Jasenovca, (podijeljena Hrvatska ove će godine više no ikada ranije važno podsjetiti. Radi opomene, ali i da se ne ponovi. Možemo li kao društvo konačno smoći snage i na pravi način osuditi zločine, ograđujući se od najsramnijjeg dijela nacionalne povijesti ili će logor smrti koji bi trebao opominjati ,postati razlog za nove podjele, vidjet ćemo narednih dana. A, povijest bi, učili su nas, trebala biti učiteljica. Vjerujući u dijalog i nenasilnu komunikaciju, u snagu argumenata i povijesnu istinu, u antifašizam kao temeljnu vrijednost na kojoj je izgrađena i suvremena Hrvatska, protiveći se svakoj isključivosti, diskriminaciji i homofobiji, učiniti ćemo to u nastavku teksta.

Radi niza spornih izjava, „radi činjenja i nečinjenja sadašnjeg političkog vrha čiji postupci imaju za posljedicu sve otvoreniju promociju ustaštva kao malo radikalnijeg  hrvatskog domoljublja, radi prijetnji temeljnim vrijednostima demokraskog društva ( kakvo jesmo ili bi, bar trebali biti), radi guranja Hrvatske u opasne ideološke sukobe , radi otvaranja vrata politički motiviranom nasilju“.Osim toga, Jasenovac je mjesto, piše na službenoj stranici spomen područja, na kojem posjetitelji stječu spoznaje o iznimnim patnjama i hrabrosti stradalnika, ali i mjesto na kojemu se uči o nevjerojatnoj snazi i nadi u život, ali i vjeri u čovjeka.Zbog žrtava i stradalnika, Jasenovac je danas mjesto koje potiče na razmišljanja, učenja, istraživanja.Mjesto izgrađivanja osobnog stava i aktivnog otpora prema zlu i zločinu, ali i mjesto prihvaćanja vrijednosti ljudskog života i moralnih načela svojestvenih čovječnosti. Jasenovac je mjesto s kojeg bi svatko od nas trebao otići noseći čvrstu poruku da se zločini nikada i nigdje ne smiju ponoviti. Razlike među ljudima, kulturama, nacionalnostima-trebaju se poštivati, komunicirati i učiti, a nikako dozvoliti da izazivaju zločine nad čovjekom.“ 

Jasenovac je oduvijek bio povijesna kontroverza, moralna i ljudska mrlja s čijim se strahotama trgovalo, brojkama kalkuliralo, ali čije  postojanja nikada do kraja nisu potpuno osudile vladajuće političke elite. Jasno je jedno- Sabirni logor Jasenovac bio je najveći sabirni logor i logor smrtiu Nezavisnoj Državi Hrvatskoj -mjesto zatočenja, prisilnog radai ubojstva velikog broja: Srba,Židova, RomaiHrvata (protivnika ustaškog režima), nastao kao rezultat politike rasne i nacionalne isključivosti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koju je 10. travnja 1941. godine, pod okriljem i neposrednim utjecajem nacističke Njemačke, proglasila Ustaška domovinska organizacija (isti dan kada je njemačka vojska ušla u Zagreb). Do sada je utvrđeno da je na desetak lokaliteta stravičnog logorskog kompleksa ubijeno više od 83 tisuće osoba, od čega 20-ak tisuća žena , ali i 20 tisuća djece u dobi do 14 godina. Žrtve su bile Srbi, Romi, Židovi, Hrvati, antifašisti.

Iako Javna ustanova Jasenovac stalno radi na utvrđivanju broja žrtava, njihov konačan broj ostat će nepoznanica jer su mnogi od logoraša ubijeni čim su dovedeni, prije nego što su bili evidentirani. Izvjesni broj autora broj smatra prevelikim; drugi pak govore o više stotina tisuća žrtava. Prve zakonske odredbe nove države odražavale su prihvaćanje ideoloških odrednica njemačkog nacizma i talijanskog fašizma uz naglašavanje hrvatske nacionalne i državne posebnosti. Uslijedila je Zakonska odredba o rasnoj pripadnosti i Zakonska odredba o zaštiti arijevske krvi i časti hrvatskoga naroda .Za provođenje ovih zakonskih akata osnovani su osim redovnih, izvanredni i pokretni prijeki sudovi sa širokim ovlastima. Pojedinačna, skupna i masovna hapšenja i deportacije Srba, Židova, Roma i Hrvata (u koje su ubrajani i svi muslimani ), sa ili bez sudbenih presuda, uvjetovala su osnivanje, uz već postojeće, novih zatvora i logor.

Jasenovac i njegove žrtve tek su dio brojnih drugih tragičnih događaja vladavine mržnje tijekom brutalne diktature ustaša u vrijeme postojanja i djelovanja Nezavisne države Hrvatske. Logor Jadovno u području Velebita svojevsrna je prethodnica Jasenovca, mjesto istrebljenja "nepoželjnih ".uglavnom Srba, Roma i Židova, čiji točan broj do danas još uvijek nije znanstveno dokazan. O tome što su Jasenovac i Jadovno za židovsku, romsku i srpsku zajednicu u Hrvatskoj ( čiji su predstavnici i danas, unatoč brojnim, iznimno kvalitetnim zakonima, ali i činjenici kako smo u 21.stoljeću odavno trebali prevladati nacionalne podjele)  i zašto je u uređenom, civiliziranom i demokratskom društvu važno osuditi zločine ali se i na pravi način odrediti prema povijesti, godinama govore brojni stručnjaci, predstavnici stranih Vlada i država, povjesničari, ali i svjedoci vremena.U ime povijesti, u ime žrtava. Pozivajući i hrvatsko društvo da prepozna znakove i odupre se sve prisutnijoj "atmosferi fašizacije i nacizacije".

Samo godinu dana nakon što je u Jasenovcu obilježena 70. godišnjica proboja logoraša iz logora, u kojem je u 1.337 dana njegova postojanja ubijeno više od 83 tisuće osoba, samo nekoliko dana uoči ovogodišnje kolone srama, ali i kolone sjećanja, društvo je opasno podijeljeno a na djelu više nije nikakav klizajući i puzeći fašizam, on je već tu. Vidimo ga i osjećamo na ulici i stadionu, svakodnevno, a aktualna vlast ne reagira ni na jednu od tih pojava"..I mada vladajuće političke elite nastoje afirmirati tezu kako su upravo Srbi Židovi i Romi, dakle oni koji su u Jasenovcu podnijeli najveće žrtve glavni krivci za raslojavanje društva i nove podjele, atmosfera mržnje i straha sve je prisutnija, a jasenovačka komemoracija tek prigoda za zadovoljenje forme u kojoj će isti oni koji toleriraju ustašku ideologiju zauzeti pozornicu kako bi iskazali svoja antifašistička stajališta i izrazili pijetet žrtvama. Možemo li kao društvo konačno smoći snage i na pravi način osuditi zločine, ograđujući se od najsramnijjeg dijela nacionalne povijesti ili će logor smrti ( koji bi trebao opominjati), postati razlog za nove podjele, vidjet ćemo narednih dana. Poklanjajući se, dostojanstveno i s pijetetom žtvama Jasenovca, ne zaboravljajući zločine, zapitajmo se, nardnih dana, hoćemo li kao pojedinci, ali i kao zajednica, smoći snage i konačno prozvati one koji proizvode strah i promoviraju netoleranciju, one koji rade na zaboravu umjesto na oslobođenju i iskupljenju ?A, omda se sjetimo da bi povijest, tako su nas , bar, učili, trebala biti učiteljica. I opomena.

Jer, samo je tako, vjerujući u dijalog i nenasilnu komunikaciju,  u snagu argumenata i povijesnu istinu, vjerujući u antifašizam kao temeljnu vrijednost na kojoj je izgrađena suvremena Hrvatska, a ne floskulu, moguće graditi istinsko demokratsko društvo, ono koje počiva na kulturi mira.!                                           

.

Facebook