Gaudeamus

Claude Monet

Pogledavši kroz prozor na kišno jutro, slike koje su se prikazale, nešto mojim nejasnim vidom, a nešto udaranjem kiše o staklo, podsjetile su me na impresionizam.

Ako ste ikada vidjeli jedu impresionističku sliku, mogli biste je sa mnom usporediti jednim kišom okupanim prozorskim staklom koji gleda na grad, vaše dvoriše koje se još uvijek zeleni ili skorašnjim šarenilom koje će nam dati jesen. Impresionizam, senzualistički odnos prema realnosti te hedonistička težnja da se iz realnosti odabire motive iz kojih je moguće iživjeti trenutno i individualno. Da bi postiglo fiksiranje sadašnjosti koja nam izmiče, potrebno je napustiti atelje i slikati na otvorenom.

Jedan od najznačajnijim impresionista, svakako je, Claude Monet, rođen 1840. godine u Parizu te odrastao u obitelji srednjeg staleža. Svoj talent za crtanje, Monet, pokazuje u karikaturama učitelja i poznanika u ranoj mladosti. Monet sa svojih jedva osamnaest godina upoznaje Boudina te s njim slika pejzaže na otvorenom. Interesantno je da Monet nije bio zainetesiran za francuski akademizam no roditelji su ustrajali u tome da upiše Likovnu akademiju u Parizu ako doista želi postati slikarom. Claude se radije pridružuje Gleyresovom studiju čijij je stil bio idealističan i doista u skladu Salona, ali nije sputavao studente u njihovim slobodama da razvijaju vlastiti stil. Za Moneta je to bila prava prilika da susreće svoje istomišljenike, ali i prilika da se bavi aktovima. Tamo, ponovno susreće Federica Basillea, Alfreda Sisleya i Augustea Renoira, koje je već jednom susreo prije svoje vojne službe u Alžiru, te su njih četvorica ujedno bili i srce impresionističkog pokreta. Godina prekretnica za Claudea Moneta je bila 1865. kada Salon prihvaća dva njegova pejzaža, a Monet te godina planira sliku, ogromnih dimenzija, „Doručak na travi“. Niste se zabunili, obojica slikara imaju „Doručak na travi“ i Manet i Monet. Tom slikom Monet će pokušati nadmašiti Maneta, što je po reakcijama nekih kritičara tada i uspio. Budući da je uspio s naumom na izložbi Salona to mu daje krila te nastavlja sa svojim figurativnim slikarstvom. U vrijeme kada samostalne izložbe nisu još bile u uobičajene, pariški Salon je davao mogućnost isticanja te time i  najveće tržište francuskih slikara.

Impresionisi su, popout Claudea Moneta, zahvaćajući realnost slikali fluidnu trenutačnost. Nastojali su predmetima fiksirati treperenje zraka svjetlosti i istaći slikovito značenje tog svjetla. Dakle, slikani sadržaj impresionista je ništa drugo no učinak svjetla u trenutku kada je sadržaj slikan. Da ne bude zabune impresionizam dolazi od francuske riječi „impression“ što znači „dojam“. Zagledamo li se u jedan Monetov pejzaž uočit ćemo zapostavljanje preciznog crteža te u prvom planu osjetiti nemisaoni, sadašnji doživljaj boje, gotovo da možemo i osjetiti miris koji se pruža iz smjera slike i iz same slike. Taj način postavljanja boja u malenim česticama jedne do druge, pa ponekad i jedna preko druge, da bi se udaljavanjem od slike postiglo miješanje šara u oku, nisu provodili svi impresionisti. No, jasno je da su svi impesionisti crnu boju potpuno eliminirali iz svojih paleta, a zemljane i neutralne boje većinski eliminirali bez iznimaka. Možete zamiskiti kakve je reakcije konzervativaca izazvao ovaj smion i nov način slikanja.

Vratimo se sada ponovo Monetu, slikaru neba, snijega, oblaka koji se odražavaju u vodi, a on je bio i prvi slikar koji je napravio čitavu paletu bijele boje. Nemoguće? Do kasnije faze, Monet je od svojih slavnih lopoča nastavio slikati miješanjem bijele u čiste boje dobivajući tako čiste i izražajne nijanse. Monet je zaista bio slikar svjetla, prvi slikar koji je atelier premjestio u vanjske prostore. 

Facebook