Gaudeamus

Hrvatski strip

Vjerujem da su i starije i mlađe generacije voljele svoje ljetne praznike i godišnje odmore, provedene na plaži duž obale Jadranskog mora, ispuniti čitajući crtane romane.

www.boksa.hr

Čula sam od većine ljudi da su to bili stripovi popout Zagora, Alana Forda, Dylana Doga, Bleka, Texa i mnoge druge vrhunske crtane romane. Uživala sam i ja uz Broja Jedan i njegovu osebujnu skupinu TNT koja me je svakim novim brojem stavljala u nestrpljivo iščekivanje idućeg izdanja.

Strip kao medij u kojem je slika više nego puka ilustracija određenog teksta, javlja se na području Hrvatske  krajem 19. stoljeća. Kada pogledam unatrag čini mi se to dug period medija o kojem se malo govori, a još manje zna. Naime, prvi časopisi u kojima su objavljivane „preteče stripa“, odnosno, kratke improvizirane, ilustrirane šale su „Podravski jež“, 1861. godine i zagrebački „Zvekan“, 1867. godine. Do kraja 19. stoljeća pojavljuje se cijeli niz novina, ali najznačajnije novine koje su se pojavile u tom razdoblju su zagrebačke „Koprive“  koje su svojim sadržajem pridonijele razvoju karikature. Iz tih „Kopriva“ razvio se niz autora koji su nam doveli prve prave domaće strip-junake. Prvi od domaćih strip-junaka su bili Maks i Maksić stvoreni od ruke Sergeja Golovčenka po uzoru na Maxa and Moritza koje je stvorio Wilhem Busch. U prvoj tabeli tog stripa, u kojoj su Maks i Maksić ribari, dječaci su iskoristili priliku ukrasti nekakvu košaru te je bacili u vodu. Ona se zakvačila za udicu jednog od ribiča koji u njoj prepozna duhai pobjegne glavom bez obzira. Možda se radnja i ne čini nešto zanimljiva no to je bilo na samom početku. A prvi pravi strip, po scenariju Kreše Kovačića, a crtežu Andrije Maurovića, kojeg nazivamo i ocem hrvatskog stripa, bio je Vjerenica mača“. S obzirom koliko smo ratom zarobljen narod te ne možemo  kronološki drugačije nego na razdoblje prije, za vrijeme i poslije rata moram reći da je rat zaustavio stvaranje stripa na neko vrijeme, ali već 1943. se pokreće tjednik po imenu „Zabavnik“ kojeg su pokrenuli braća Neugebauer. Walter Neugebauer kaokao vrhunski crtač, a brat Norbert kao njegov scenarist. Zanimljiva je informacija kako su se, logično, stripovi s antifašističkim porukama proširili Europomi Amerikom samo su se Mussolini i Goebels, Hitlerov glavni propangadist, zalagali da se svi stripovi moraju ukinuti. Osim Mickeya Mousea, on je bezazlen. No, da se vratim na hrvatski strip i crtače te pohvalim braću Neugebauer koji su u „Zabavniku“ stvorili stripove neponovljive vrijednosti.

Početak devedesetih je sušno razdoblje domaćeg izdavaštvo, no ne i stripa. Strip se povukao u „geto“ pa je početkom devedesetih nastalo puno obožavatelja takvih magazina ili bolje rečeno, strip-stripfanzina, koje su u malim nakladama izdavali sami autori. Jedan od najboljih i najdugovječnijih iz tog razdoblja je „Endem“, strip koji i dan danas možemo naći na policama strip-knjižara. Kao što ljudi danas odlaze u inozemstvo i strane zemlje tražiti posao ili bolje rečeno idu „trbuhom za kruhom“, tako su i naši strip majstori u tom razdoblju odlazili van Hrvatske i zaista su napravili pravu invaziju na američko tržište. Najvažnija imena koja su napravili taj korak su scenarist Darko Macan i crtač, Ervin Biuković. Za one koje zanima to su bili stripovi za serijal „Grendel Tales“. Ne smijemo se zaletjeti i prisvojiti te stripove pod hrvatski strip jer su to ipak američki stripovi crtani i pisani od strane hrvatskih crtača. A što se direktno hrvatskog stripa tiče, u devedesetima, bilo je nekoliko izdavačkih  pokušaja, ali nijedan nije doživieo više od 5 do 6 brojeva. To su bili „Plavi zabavnik“, „Stari mačak“, „Comixer“, a tih je dana počeo izlaziti i danas postojeći „Kvadrat“.

Ne smijem još zaboraviti i jedan od najvažnijih ostvarenja u povijesti hrvatskog stripa, a to je strip-revija „Patak“, u kojoj su objavljivani brojni domaći stripovi.  

Hrvatski strip danas živi uglavnom na stranicama snevnih novina i u dječjem tisku. Jedan od najkvalitetnijih stripova za djecu je strip „Gluhe laste“, autora Štefa Bartolića, a kada netko kaže „lasta“, odmah se sjetim časopisa „Modra lasta“ u kojem je izlazio strip „Zlatka“. Zlatku je vješto stvorio, također jedan od hrvatskih najznačajnih strip crtača, Krešimir Zimonić.   

Facebook