Gaudeamus

Zlatni rez

O zlatnom rezu sam učila u srednjoj školi, na satu pod nazivom „povijest umjetnosti“. Tada mi je, zlatni rez, bio nejasan jer nisam nešto bila pažljiva na satu no s vremenom, kroz praksu i primjenu u svojoj struci, shvatila sam njegovu važnost i savršenstvo.

A zašto mi je važno pisati o njemu jest ljudska neukost i nepažljivo biranje riječi. Čula sam, na svu sreću, samo jednom da je netko pobrkao pojmove „zlatnog“ i „carskog“ reza. O carskom rezu ne znam puno, ali zato mogu objasniti zlatni rez od samog korijena do vrha značenja i korištenja njega upoće.

 

Dakle, za početak, najjednostavnija definicija kojom možemo opisati zlatni rez jest da on predstavlja odnos različitih veličina u kojem se manji dio prema većem odnosti kao veći dio prema cjelini. Odmah mogu ubiti svaku nadu onoga tko smatra „zlatni“ i „carski“ rez sinonimimima. Zlatni rez ne koristimo u medicini, eventualno u estetske svrhe, primjerice, nekome napraviti savršen nos u zlatnom rezu. Pravilo zlatnog reza najčešće primjenjujemo u umjetnosti no zlatni rez potječe iz matematike, odnosno, geometrije. U matematici ga  stavljamo u vrijednost broja „fi“, on je beskonačan i njegova prva tri broja su 0, 618...

Kratko sam pisala o najgrubljim definicijama, a sada idemo kroz povijest u drevni Egipat. Počinjem Egiptom jer su i sami Grci smatrali za sebe da su neiskusna zemlja u usporedbi s Egiptom za kojeg znamo da je najfascinantnija civilizacija od svih starih civilizacija svijeta. Egipćani su gradili velike piramide u kojima su sahranjivali bivše vladare, odnosno, faraone, a nedaleko od faraonovih piramida, gradili su  piramide njihovih žena i drugih članova obitelji. Kako su u antičkoj Grčkoj skulpture i hramovi nekad bili bojani tako su i u Egiptu piramide izgledale drugačije. Naime, ispolirane, velike, bijele mramorne ploče  sjajile su na suncu. Iz Egipta uzimam primjer piramide u Gizi koja je jedna od najstarijih konstrukcija na svijetu te vam moram odati tajnu da je upravo na njoj primijenjeno pravilo zlatnog reza.

Gospodin Pitagora, grčki matematičar se posebno zanimao za pravilo zlatnog reza te je dokazao da se zlatni rez nalazi u proporcijama ljuskog tijela. Njegovo otikriće zlatnog reza, uvelike je utjecalo na grčku umjetnost jer svaki dio njihovih glavnih građevina pa čak i najmanji detalj, izgrađen je u pravilu zlatnog reza. Tako su, Partenon, prema matematičkim principima projektirali Iktin i Kalikrat. Polikletov „Dorifor“ ili „Kopljonoša“ smatra se najvišim dometom klasične grčke skulpture te je njome utemeljen grčki kanon proporcija koji je tada bio u mjerilu 1:7 ili u prijevodu da glava u tijelo ide sedam puta. Kada umjetnici poštuju pravilo zlatnog reza, ne služe se šestarom, nego odnosom brojeva 5 i 8, što je zapravo odnos dviju stavki Fibonaccijeva slijeda. To možemo dokazati vrijednosti odnosa 5:8 što se približava vrijednost 0, 618, a već smo gore naveli da je zlatni rez omjer veličina u vrijednosti toga broja.

 Leonardo Da Vinci, bio je jedan od najvećih izumitelja i znanstvenika koje svijet  poznaje, a ne možemo ga izostaviti ni kao velikog umjetnika. On je poput Pitagore  izradio detaljnu studiju ljudskog tijela, odnosno, figure  i ponovno dokazao kako su  ljudkse proporcije povezane sa zlatim rezom. Da Vincijevo, nedovršeno platno Svetog  Jeronima pokazuje velikog učitelja s lavom koji mu se nalazi pored nogu. Nazovimo ga,  zlatni četverokut, koji koji se precizno uklapa oko centralne figure često je smatran  namjernim te da je umejtnik njime htio dokazati proporcije.

 Nakon renesanse i Da Vincija, zlatni rez se dugo ne pojavljuje u umjetnosti sve do 19.  stoljeća gdje razvija svoje nove početke, a u 20. stoljeću se slavni arhitekst Le  Corbusier počinje baviti njime. Le Corbusier predstavlja zlatni rez kao prirodni ritam  te  je razvio ljestvicu pod nazivom „Le Modulor“, a ona se temelji na proporcijama ljudskog  tijela čija je visina, poput „Doriforove“, podijeljena zlatnim rezom.

 Fantastičan je taj zlatni rez ako ga se malo bolje prouči. Ako se zaista osvrnemo i  promatramo stvari oko sebe, zlatni rez možemo pronaći i na puževoj kućici. U  umjetnosti se veličine zlatnog reza većinom smatraju estetskim, a tek pojedini mogu  smatrati da je zlatni rez nužan u umjetnosti da bi nešto bilo „lijepo“. No, neki će zlatni  rez još uvijek smatrati „carskim“. 

Facebook