Gaudeamus

Zašto na imigrante i manjine gledamo kao na prijetnju i kako to promijeniti?

Stručna konferencija u Pakracu, uz 25. godišnjicu Antiratne kampanje Hrvatska

Centar za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“ Pakrac u suradnji s Miramida Centrom regionalne razmjene mirovnih iskustava iz Grožnjana, u okviru 4.Međunarodnog volonterskog radnog kampa, u četvrtak, 14.srpnja, organizira stručnu konferenciju s temom „Zašto na imigrante i manjine gledamo kao na prijetnju i kako to promijeniti“

Simbolično, ali ne i slučajno, stručna konferencija bit će organizirana u povodu 25 godišnjice Antiratne kampanje Hrvatska, ali i uoči dolaska prvih skupina imigranata koje se Hrvatska obvezala primiti s dobrodošlicom. Bit će to i prilika za podsjećanje na jednu od „tek nekoliko svijetlih točaka sumornih hrvatskih 90-tih“, što, aktivisti i aktivistkinje Antiratne kampanje, zasigurno jesu. Jer, kada se govori o izgradnji mira u našoj zemlji, nemoguće je zaobići priču o Antiratnoj kampanji, organizaciji osnovanoj u ljeto 1991., ali i organizaciji koja je, pionirski, s ogromnim entuzijazmom, na temelju tuđih, stranih iskustava, u tada nesklonim vremenima i društveno političkim okolnostima, počela graditi nacionalno civilno društvo.

"Dana 4. srpnja 1991. u vrtu birtije Zagorka (ugao Držićeve i Proleterskih brigada) grupica aktivistica i aktivista Zelene akcije, piše jedan od izravnih sudionika ove priče,  odlučila je pokrenuti Antiratnu kampanju. Sutradan je Zoran Oštrić sročio Povelju. Ubrzo ju je potpisalo preko 20 organizacija. Što iz Hrvatske, što iz Srbije i Makedonije (spisak postoji). Uz Zelenu akciju inicijator je bilo i Društvo za unapređenje kvalitete života". 

Ovom rečenicom iz jedne od kronologija Antiratne kampanje, pisane tijekom 1996. godine, navodi se početak organiziranja pokreta koji je obilježio nastajanje modernog građanskog društva u Hrvatskoj. Važnost antiratnog aktivizma na ovim prostorima ponajviše se očitovalo kroz Antiratnu kampanju Hrvatske čije je djelovanje snažno obilježilo vrijeme od početka devedesetih . I mada utjecaj Antiratne kampanje još uvijek nije sustavno obrađen i društveno i povijesno primjereno valoriziran, značaja Antiratne kampanje, uz 25 godišnjicu osnivanja, prisjetiti će se i sudionici stručne konferencije u Pakracu..

Iz Antiratne kampanje narednih su godina nastale brojne ugledne organizacije koje se i danas, 25 godina kasnije, s jednakim žarom i strašću, bave zaštitom ljudskih prava. Između ostalih to su Centar za direktnu zaštitu ljudskih prava, Centar za žene žrtve rata, domaćin stručne konferencije, vrijedan suradnik NG-Buntovnika, ali i organizacija od koje imamo što naučiti-Delfin, Pakrac, potom čuvene CESI-ce, Centar za edukaciju i savjetovanje žena, B.a.B.e te Centar za mirovne studije, osnovan 1997., s ciljem objedinjavanja svih obratovnih aktivnosti Antiratne kampanje. stali kao projekti ARK, sve su ove udruge s vremenom osamostalile, ali itekako profilirale i kao borci i graditelji civilnog društva u Hrvatskoj. S vremenom, ARK Hrvatske izrasla je u mrežu 25 nezavisnih, nevladinih, nestranačkih i neprofitabilnih organiacija koje rade na zaštiti i promociji ljudskih i ženskih ljudskih prava, razvoju i promociji mirovne politike, prigovoru savjesti, mirovnom obrazovanju, promociji nenasilja, povratku izbjeglica i prognanika, humanitarnim radom, uspostavom komunikacije i pomoći pri procesima pomirenja, sučeljavanje s militarizacijom i brojnim drugim aspektima nasilja u društvu. Rad ARK-a prepoznala je i svjetska javnost, dodijelivši Alternativnu Nobelovu nagradu za mir jednoj od osnivačica, tadašnjoj koordinatorici, Vesni Teršelić

Sudionici stručne konferencije najavljene za četvrtak, 14,srpnja u Vijećnici grada Pakraca, ugledni gosti, članovi Antiratne kampanje, u uvodnom dijelu cjelodnevnog stručnog skupa, prisjetit će se.ratnih 90-tih, ali i godina početka djelovanja Antiratne kampanje,kroz refleksiju na suradnju,  solidarnost, podršku u vremenu rata, ali i nepristajanje na mržnju kao i aktivno promicanje prava na različitost i značaj zaštite ljudskih prava.

U drugom dijelu konferencije, pod nazivom „O važnosti očuvanja prostora za različitost i nenasilje-danas“ , sudionici će pokušati učiti iz povijesti, uvažavajući prošla vrijedna iskustva projekta društvene obnove , shvatiti važnost raznolikosti identiteta u zajednici, ulogu manjina i imigranata, kao. mostova suradnje, ali i testa slobode za sve, organiziranih građana protiv rata, mržnje i diskriminacije, ali i pronaći modele izgradnje nenasilnih društvenih odnosa danas.  Uvodničari u temu bit će profesor Viktor Koska, predstavnik  Centra za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija, profesorica Emina Bužikić, voditeljica kolegija Migracije i azil na Mirovnim studijima, ali i predstavnica Inicijative „Dobrodšli“, Jessica Lunce, gošća iz Amerike, profesorica na Univerzitetu u Dalasu, Dejan Jović, profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, te novinar i glavni urednik portala Autograf hr., Drago Pilsel.

Uz brojne sudionike stručne konferencije, uglavnom predstavnike organizacija civilnog društva, o iznimno značajnoj društvenoj temi, homofobiji i strahu od manjina i imigranata,  raspravljat će i predstavnici Građanske inicijative NG-Buntovnici nakladnika UNITAS WebRadija.

Facebook