Gaudeamus

Budućnost neprofitnih medija-seminar u organizaciji Documente, Gonga i Kuće ljudskih prava

Novinarstvo kao javno dobro

U organizaciji DOCUMENTE-Centra za suočavanje s prošlošću, Centra za mirovne studije i GONG-a, zagrebačka Kuća ljudskih prava naredna će dva dana biti mjesto na kojem će se raspravljati o budućnosti neprofitnih medija u Hrvatskoj, te modelima njihovog financiranja.

Jer, koliko god ih, posebno u posljednje vrijeme, zbog izloženosti neopravdanom linču, javnost uglavnom percipira negativno, neprofitni su mediji, čuvari demokracije, promotori vladavine prava, ali i posljednja linija obrane kada je riječ o najvišim profesionalnim standardima struke.

 

Osim toga, unatoč nepovoljnim društvenim okolnostima i svakodnevnim izazovima, fazi golog preživljavanja u kojoj se trenutno nalaze, a čime je doveden u pitanje, ne samo opstanak neprofitnih medija, nego i slika hrvatskog društva kao razvijene demokracije,  važno je spomenuti ono što su protivnici postojanja neprofitnih medija, uglavnom,  namjerno skloni zaboraviti, a to je Članak 5.Zakona o medijima koji kaže da su „obveze države radi poticanja pluralizma i raznovrsnosti medija, poticanje proizvodnje i objavljivanja programskih sadržaja koji se odnose na pokretanje novih neprofitnih medija, te medija nevladinih udruga“. Na žalost, namjerno ignoriranje članka zakona, tek je jedan od brojnih problema o kojima će, naredna dva dana, tijekom tematskog seminara, raspravljati predstavnici najrelevantnijih neprofitnih medija u Hrvata-Lupiga, Forum tm, CroL, Tris, Slobodni Filozofski, Zarez, Radio 808, Radio Student i Nepokoreni grad, okupljeni u Mrežu emancipacije, vrsni novinari, na čelu s prvim čovjekom HND-a, Sašom Lekovićem, predstavnici političkih elita, te neki od pionira civilnog društva.

I dok su odluku tehničkog ministra kulture, Zlatka Hasanbegovića, o ukidanju potpora neprofitnim medijima, kao iznimno negativan i za društvo i demokratske standarde poražavajući potez, osudile brojne europske strukovne organizacije, zabrinjava i činjenica kako Hrvatska još uvijek nema jasno i kvalitetno definiranu medijsku strategiju, niti, poput brojnih drugih europskih zemalja, javno upravljani nacionalni Fond za medije s različitim linijama državne potpore kojim bi se financirali mediji i novinarstvo u onom dijelu u kojem zadovoljavaju javni interes. Zbog svega toga, prvi radni dan seminara, rezultirao je zajedničkim tekstom upućenim Vladi i Saboru, sastavljenim od sedam mjera za sprečavanje dodatnog urušavanja medijskih i demokratskih standarda, jer jedino pluralističan sustav javnih i neprofitnih, ali i komercijalnih medija u kojima se posebna pažnja posvećuje visoko profesionalnom novinarstvu, transparentnosti vlasništva, te održivim i stabilnim modelima javnih potpora, može osigurati ostvarivanje javnog interesa u medijima. „Osim nastavka rada na medijskoj strategiji, novinari okupljeni u Mrežu emancipacije, zatražili su i javno financiranje neprofitnih medija putem institucionalnih potpora u transparentnom natječajnom postupku, prema jasnim kriterijima, na temelju izdvajanja 2,5 posto ukupnih godišnjih sredstava Hrvatske lutrije, i to na samostalnoj poziciji-neprofitni mediji, nastavak financiranja sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija ( podsjetimo, i nakladnik Unitas web radio i portal NG buntovnici korisnici su tih sredstava, namijenjenih realizaciji ukupno 6 tematski različitih radijskih emisija ), i to povećanjem za 20 posto, hitna provedba programa „Mediji zajednice“, kao i poticanje stvaranja javnih medija na lokalnoj i regionalnoj razini.

Sudionici seminara, novinari neprofitnih medija zatražili su i hitno donošenje odluke kojom će se dio raspoloživih radijskih i televizijskih frekvencija namijeniti isključivo za neprofitne nakladnike, ali i dodatno kapacitiranje stručnih službi pri Ministarstvu kulture, odnosno stvaranje nove uprave za medije i medijsku politiku kako bi se sve predloženo, u dogledno vrijeme moglo i provesti, te, u konačnici, i prepoznavanje novinarstva kao javnog dobra . Jer, krajnje je vrijeme da novinarstvo postane prepoznato kao javno dobro, ali i da se prekine opasan trend koji ima za cilj, s jedne strane, političku kontrolu medija, a s druge, njihovo slabljenje. U takvoj konstelaciji snaga,  upravo se neprofitni mediji nameću kao jedini korektiv društvene zbilje, čuvari vladavine prava, beskompromisni borci za slobodu izražavanja i informiranja, kao i pluralizam mišljenja i stvaranja. Jer, upravo su to najvažniji principi medija, ali i preduvjet njihova djelovanja u demokraciji. Uključuje to i onemogućavanje svakog oblika cenzure vladajućih, ali i prepuštanje medijskog prostora svim relevantnim izvorima informacija, od onih s državnog vrha, preko iznimno važnog glasa predstavnika civilnog društva.

 

Od suvremene grčke „Agore“ mjesta na kojem se saznavaju novosti, govori, polemizira i problematizira, preko „kutije u kojoj žive mali ljudi“ , do „prozora u svijet“, mediji su, uz onu izvršnu ,zakonodavnu i pravosudnu, zbog količine, ali i težine informacija kojima raspolažu, a koje, htjeli, ne htjeli, itekako utječu i na društvo i na pojedinca, nesvjesno, formirajući, oblikujući i modelirajući  naše stavove, vrijednosti i uvjerenja, odavno postali  četvrta vlast. Zbog svega toga, zbog njihove nezamjenjive uloge u kreiranju istinski demokratskih društava, zbog snažnog urušavanja digniteta, ali i profesionalnih standarda struke, zbog svakodnevnog života na rubu, krajnje je vrijeme da novinarstvo postane prepoznato i kao javno dobro. Jer, uskoro bi moglo biti prekasno.

Facebook