Gaudeamus

Liberté, égalité, fraternité!

Ljudska prava i učenje za demokraciju- novi kolegij jedinstvene osječke Demo akademije

os

Ideja ljudskog dostojanstva stara je kao i čovječanstvo.

Ona postoji u različitim oblicima, u svim kulturama i religijama. I dok je u afričkoj filozofiji vidljivo duboko poštovanje ljudskog bića, stari Grci su zaslužni za, tada poprilično revolucionarnu ideju o jednakosti svih ljudi, ideju o takozvanom prirodnom pravu koje pripada svakom čovjeku. I dok je tradicija prirodnog prava daljnji razvoj doživjela u ranom kršćanstvu, ideja ljudskih prava u to vrijeme nije imala mnogo toga zajedničkog s političkom stvarnošću. Apstraktna ideja o ljudskim pravima počela se, s vremenom, postepeno ostvarivati i u okviru država, pri čemu je vodeću ulogu imala.Engleska. Englezi su još davne 1215. godine uz omoć dokumenta „Magna carta libertatum“ određena prava iznudila od kralja, a potom, 4 stoljeća kasnije, zahvaljujući „Petition of rights“ i nepovredivost građanina. Odlučujući preokret u smislu ideje o ljudskim pravima koja bi bila oživotvorena korz konkretno državno pravo označio je „Habeas corpus act“.

Ustavno-pravno ostvarenje ideje o ljudskim pravima snažnim je zamahom krenulo iz Francuske, za što je posebno zaslužna Francuska revolucija i njena glavna parola “liberté, égalité, fraternité”-sloboda, jednakost, bratstvo, a potom i „Povelja o ljudskim i građanskim pravima" koja sadržava pokušaj naglašavanja univerzalne važnosti ljudskih prava. Političko i pravno ostvarenje filozofske ideje o ljudskim pravima u dobroj je mjeri uspjelo do sredine 20. stoljeća. No, ljudska prava iziskuju univerzalnu važnost, a obvezujuće jamstvo za njih kao za osnovna prava bilo je ograničeno na uski okvir nacionalnih država.

Pojam općih ljudskih prava u potpunosti je prihvaćen tek nakon 2.svjetskog rata, za što su zaslužni ponajprije užasi i zločini koji su potakli na razmišljanje o načinima na koje bi se moglo osigurati važenje ljudskih prava diljem svijeta, što je bio jedan od osnovnih motiva za osnivanje Ujedinjenih naroda. Sporazumom 48 država ljudska prava više nisu bila stvar pojedinih država nego su postala pitanja zajednice država. Kako bi se precizno utvrdilo što su ljudska prava sastavljena je "Opća deklaracija o ljudskim pravima".

Dvije su osnovne i ključne vrijednosti u samoj srži ideje o ljudskim pravima. Prva je dostojanstvo svakog ljudskog bića, a druga je jednakost.  Ljudska prava su urođena prava i kao takva jednaka su za sve ljude na svijetu Svaki čovjek na njih ima pravo samim tim što je čovjek.Ona su neotuđiva, nedjeljiva, ali i međusobno ovisna. Ljudska prava dijelimo na osobna prava i politička i građanska prava.I dok, i bez prevelikog poznavanja politiologije, jasno znamo što su ljudska prava, s ovim drugima vrlo često nismo na čisto. Politička i građanska prava su ona koja bi svakom čovjeku trebala jamčiti neometano sudjelovanje u političkom životu u okviru  zajednice, bez straha da će zbog toga biti neopravdano kažnjen. Za ova prava ,sloboda mišljenja i izražavanja ima važnu ulogu .Ona je okvir koji se proteže od osobnog izražavanja mišljenja do institucionalne slobode medija.

Tako glasi teorija. I mada se, na površini sve čini savršeno, gotovo kristalno jasno, istovremeno je to područje na kojima se najčešće, uglavnom brutalno i u krvi, lome koplja, ali i testira snaga demokracije. Jer,paradoksalno je kako, iako svatko od nas zna što su njegova, pa time i ljudska prava, područje je to o kojem ne postoji opći koncezus.I mada među osnovnim ljudskim pravima, uglavnom svi navode pravo na život, adekvatni sandard, zabranu mučenja, slobodu izražavanja, pravo na samoodređenje, pravo na obrazovanje- u opsegu i praktičnoj primjenei tih prava, postoji cijeli niz nesuglasica i sporova, od kojih su najpoznatije rasprave o abortusu, smrtnoj kazni i eutanaziji.

os

Zbog činjenice kako je, koliko god se pojam  činio kompleksnim ili jednostavnim,  riječ, zapravo o skupu normi, standarda ponašanja koji imaju za cilj štititi nas kako bi mogli živjeti potpun život, bez straha i zlostavljanja, riječ  je i o temi  koju moramo učiti. Jer, učenje za ljudska prava je i učenje za demokraciju. Učenje je to kojim se odgaja emancipirana mlada osoba koja će razmišljati svojom glavom, sudjelovati u procesima donošenja odluka, ali i biti odgovorna za njihovu provedbu. A, to je nešto što u suvremenom nastavno obrazovnom procesu još uvijek sustavno nedostaje. Zasigurno i jedan od važnijih razloga zašto demokracija, i nakon gotovo četvrt stoljeća, u našem društvu još uvijek nije potpuno zaživjela. Jer, demokracija ne smije, kako to kod nas, uglavnom jest, biti svedena na proceduru. Ona se mora promatrati i učiti kao proces, proces koji počiva na poštivanju tuđih sloboda i prava u traženju zajedničkih rješenja prihvatljivih svima.

Demokracija nije apstraktan pojam odvojen od svakodnevnog života ( iako je nešto što trebamo živjeti)-jer, ili si demokratičan ili nisi, bez obzira nazivaš li sebe demokratom. Sloboda, jednakost i informiranost u tom su smislu osnovne vrijednosti koje prethode demokraciji, vrijednosti koje trebamo naučiti.Ipak, riječ je istovremeno i o vrijednosrima koje moramo primjenjivati i živjeti, a ne samo znati ih definirati.Jer, tako se odgaja za demokraciju.

Na tom će tragu podučavati Demo akademija, jednogodišnji neformalni program obrazovanja koji je u mjesecu svibnju za predstavnike civilnog društva pokrenuo Volonterski centar Osijek, želeći kod sudionika razviti znanja, ojačati vještine, ali i oblikovati stavove i ponašanja koji su osnova društvenog i političkog angažmana građana, te su važni za realizaciju ljudskih i građanskih prava i odgovornosti. Nakon uvodnog kolegija pod nazivom Demokracija i civilno društvo, kroz koje je polaznike vodio sjajni Berto Šalaj, mladi profesor Fakulteta političkih znanosti, i član GONG-a, predstojeći vikend  ( 17.,18.i 19.lipnja), na redu su Ljudska prava. Tema je to kroz koju će predstavnike civilnog društva iz cijele Hrvatske   (među njima i NG BUNTOVNICI) voditi mr.sc, Srđan Dvornik, zajedno s gostujućim predavačima, dr.sc.Žarkom Puhovskim i dr.sc.Zoranom Pusićem. Nakon tri aktivna dana, polaznici ovog jedinstvenog multidisciplinarnog programa dobit će niz novih spoznaja, ali i konkretnih alata i vrijednosnih stavova, iznimno značajnih za veće sudjelovanje i posvećenost idejama i vrijednostima demokracije. U trenutku kada demokracija na globalnoj razini prolazi kroz evidentnu krizu, razvoj kompetencija koje potiče Demo akademija, zasnovan na kritičkom promišljanju, nudi mogućnost traženja kreativnih rješenja, aktivno i konstruktivno sudjelovanje u razvoju društva, donošenje odluka na svim razinama, ali i spremnost, inkluzivnost i otvorenost za dijalog s drugima.

Liberté, égalité, fraternité!

Facebook