Gaudeamus

Povijest ZG PRIDE-a, ili kako smo polagali ispit demokracije

Prvih 15 godina Pride-a kao“kreacija nove abecede slobode gdje se svako slovo piše kako je tebi gušt“


Zagreb pride, inicijativa građana i građanki, okupljenih u udrugu koja se predtsavlja kao queer, feministička i antiašistička, s temeljnim ciljevima promocije i zaštite ljudskih prava LGBTIQ osoba i queer kulture.

Već desetljeće i pol, značajno i hrabro mijenja hrvatsko društvo, boreći se rotiv prakse kojom većina u svoje ruke uzima pravo osuđivanja i moraliziranja manjine, dajući sebi veća prava i veće slobode u situacijama u kojima bi ista ta prava trebale imati ranjive i nezaštićene manjine.

 

Jer, tek takvo društvo, društvo koje svoje manjine štiti, umjesto da ih osuđuje, proziva i napada, je humano društvo.Svojim akrivnostima Zagreb pride nas uči kako je važno da osobe drugačijih seksualnih orijentacija budu vidljive, jer svaka je nevidljivost loša. I po pojedinca i po društvo. Upravo stoga vidljivost je i okosnica otpora i prosvjeda, jer, Pride je, upravo to.Puno više nego parada ili festival. Riječ je o događaju od kojega možemo profitirati svi, jer Povorka ponosa čini Hrvatsku boljim društvom.


Službeno, sve je počelo prije 47 godina, događajem poznatim kao „Stonewalski nemiri“. Riječ je o nizu spontanih demonstracija pripadnika LGBT zajednice protiv policijske represije u raciji koja se dogodila u ranim jutarnjim satima, 28.lipnja 1969. godine u baru „Stonewll Inn“ u čuvenom kvartu New Yorka, Greenwich villageu, i koja se smatra početkom suvremenog LGBT pokreta u svijetu. Kada je riječ o lokalnim društveno-političkim okvirima, stvari stoje malo drugačije, pa skoknimo, na kratko, u bespuća povijesne zbiljnosti. Naime, u vrijeme socijalističke Jugoslavije postojala je zabrana muškog homoseksualnog čina u svim republikama i pokrajinama,koji se po tadašnjem Krivičnom zakonu, kažnjavao zatvorom ili jednogodišnjom robijom. Iako je zakon usvojen tek 1953. Godine, progon homoseksualaca, u „ime naroda“, pod sloganom „smrt fašizmu“ , događao se već u godinama nakon 2.svjetskog rata.U zapisima tada visokopzicioniranog komunističkog funkcionera, Milovana Đilasa, navodi se iznimno negativan stav o postojanju homoseksualaca u NOB-u, kao i odluka da im se posve onemogući članstvo u Komunističkoj partiji.Zakonski položaj LGBT osoba u Hrvatskoj se mijenja s ustavnim promjena iz 1974.godine, kao i Krivičnim zakonom iz 1977.godine koji je dekriminalizirao muški homoseksualni odnos. Zanimljivo je, i kako je 4 godine prije Zakona, dakle još 1973.godine Hrvatska ličenička komora homoseksualnost skinula s liste mentalnih poremećaja. A, onda su stigle ratne 90-te, pa i godine novog milenija..I kotač povijesti se nezaustavljivo zavrtio unatrag...


Zagreb pride 2002.-ISKORAK KONTRA PREDRASUDA prvu povorku ponosa u Zagrebu su oganizirali lezbijska grupa Kontra i Centar za prava seksualnih i rodnih manjina Iskorak, želeći upozoriti javnost na sustavnu diskriminaciju i kršenje prava seksualnih manjina. Osim što je riječ o prvoj organiziranoj povorci, riječ je i o povijesnom događaju, jer pripadnici LGBT zajednice te su godinee po prvi puta istupili u javnost. U prvom nacionalnom Pride-u, za ljudsko je dostojanstvo ponosno koračalo tek 200-njak sudionika, izloženih neviđenom verbalnom i fizičkom nasilju. Ipak, i pored gorkog okusa, prva povorka ponosa označila je novu etapu nacionalnog LGBT aktivizma, jer, kako je rekao tadašnji predsjednik Udruge Iskorak „Od danas više nema povratka u tišinu, od danas prestajemo biti nevidljivi. Uzdugnute glave koračali smo svjesni svog ljudskog dostojanstva i građanskih prava. Više nikada nećemo biti vreće za iživljavanje i klauni za ismijavanje“.


Zagreb pride 2003.-OPET PONOSNO druga povorka je bila posvećena uvođenju antidiskirminacijskih odredbi u hrvatske zakone i izmjenama Obiteljskog zakona Zagreb. Iste te godine, Hrvatski je Sabor izglasao prve zakone koji eksplicitno navode seksualnu orijentaciju kao antidiskriminacijsku osnovu u Kaznenom zakonu Zagreb pride 2004. –VIVA LE DIFFERENCE, živjela različitost Treće godine sudionici su koračali protiv diskiminacije i sve učestalijih homofobnih izjava koje su, uglavnom stizale, iz redova klera. Bila je to povorka koju su, po prvi puta, podržale i osobe iz estradnog života Zagreb pride 2005. PONOSNI/E ZAJEDNO iako organiziran kasnije nego obično, radi brojnih organizacijskih problema, četvrti je Pride protekao u znaku podrške Zakonu o registriranom partnerstvu ( na koji je, ipak, trebalo čekati skoro 10 slijedećih godina)


Zagreb pride 2006.-prvi međnarodni –ŽIVJETI SLOBODNO Peta povorka ponosa organizirana je s temom slobode okupljanja i bila je prva međunarodnog karaktera, organizirana u znak podrške sudionicima iz zemalja koje nisu bile demokatski zrele za ovakav događaj. Iako je činjenica da se Hrvatska u tom trenutku, na izgled, učinila, kao prostor slobode, djelovala motivirajuće, još smo uvijek bili daleko od istinskog građanskog društva tolerancije i uvažavanja različitosti  Zagreb pride 2007.-SVI NA PRIDE! SVE NA PRIDE! Središnja tema šeste manifestacije bila je pravo seksualnih manjina na vidljivost u društvi i izražavanje identiteta bez straha od diskirminacije i zlostavljanja
Zagreb pride 2008.- IMAŠ HRABROSTI Sedmi puta sudionici su koračali vjerujući u snagu zajedništva, koje je, na žalost, narušeno, nekolicinom pojedinačnih napada Zagreb pride 2009.- ZAGREB PRIDE ZA OTVORENI GRAD Osmu povorku je, po prvi puta pratio i organiziran prosvjed protivnika, ali i nekolicina ozlijeđenih i privedenih  Zagreb pride 2010- HRVATSKA TO MOŽE PROGUTATI


Ovogodišnja je tema bila sloboda seksualnog izražavanja i različitos seksualnih praksi:Osim što ju je i ove godine pratio istovremeni, prosvjedni skup, ovo je i prva povorka ponosa čije je organizatore službeno primio predsjednik Rrepublike, Ivo Josipović Zagreb pride 2011.-I BUDUĆNOST JE NAŠA
Jubilarni 10.Pride bio je najmasovniji ikada i u njemu je sudjelovalo više od 2 tisuće sudionika, uključujući brojne osobe iz javnog i političkog života. Masovan odaziv bio je i svojevrsna reakcija na sramotni Pride u Splitu koji su obilježili brojni nemiri i strahovita diskriminacija  Zagreb pride 2012.-IMAMO OBITELJ.TISUĆLJETNI HRVATSKI SAN 11.Povorku ponosa obilježila su nove radikalne društveno-političke struje, potaknute skupljanjem potpisa Inicijative „U ime obitelji“ za referenudum u kojemu se se građani trebali izjasniti o ustavnoj definiciji braka.

Godina je to i u kojoj je, zbog pritiska Kaptola i kojekakvih marginalih opcija, po prvi puta službeno izostala finacijska potpora grada Zagreba Zagreb pride 2013-OVO JE ZEMLJA ZA SVE NAS  U očekivanju sraamotnog referenduma koji je te godine, prvi puta nakon ratnih 90-tih društvo ponovno polarizirao, a manjine, gotovo na dnevnoj bazi, izložio diskriminaciji i marginalizaciji, u Povorci ponosa koračalo je više od 10 tisuća ljudi. Unatoč najmasovnijem odazivu u povijesti organiziranja Pride-a, manifestacija je protekla bez ijednog incidenta. Godina 2013., na neki je način, označila uvod u ekstremizaciju i radikalizaciju društva koja je svoj vrhunac doživjela krajem 2015. I u 2016.godini.  Vrijeme je to novih zaokreta udesno, ali i vraćanja kotača povijesti unatrag, vrijeme nametanja novih  vjetonazora i ideologija, oštrog protivljenja uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u škole, nasilne klerikalizacije.  Sve je počelo referendumom o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene, čime su osobe drugačijih seksualnih orijentacija doslovno izbrisane kao nepostojeće ili manje vrijedne.

Iako je gotovo dvotrećinska većina izašlih birača podržala referendumsko pitanje koje je, složili su se kasnije stručnjaci, bilo poprilično nezgodno i diskriminatorno sročeno, izlaznost je bila tek 37,90 posto.Prema navodima Hrvatskog helsinškog odbora, problematična je bila i čitava medijska kampanja koja je pratila referenudm, jer, osim što su idejno stigmatizirane i ponižavane, dostojan prostor nije dan javnim osobama koje su se izjasnile za opciju „protiv“ Zagreb pride 2014.-NA PRAVOJ STRANI POVIJESTI 13.povorka ponosa na neki je način najavila nove, povoljnije vjetrove za pripadnike hrvatske LGBT zajednice. Jer, povijesna je to godina u kojoj je Hrvatski sabor s 89 glasova Za i 16 protiv donio Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola. Po kojemu homseksualni parovi uživaju ista prava kao i bračni partneri, psim prava na posvajanje djece.Bio je to ogroman iskorak za društvo, jer ovim su zakonom po prvi puta, brak, izvanbračna zajednica, životno partnerstvi i neformalno životno partnerstvo, zakonski priznati kao zajednice koje predstavljaju obiteljski život- Obiteljski život istospolnih parova, od tog trenutka, životnih partnera i partnerica, štiti Ustav, Eurospka konvencija o ljudskim pravima i Ustavni sud.

To dugo čekano zakonsko priznanje jasno je poručilo kako su sve obitelji jednake, kako svve zaslužuju živjeti sigurno i sretno, te kako je ljudsko dostojanstvo neotuđivo, neovisno o spolnoj orijentaciji ili rodnom identitetu. Iako su Zagrebe Pride i brojne druge LGBT udruge izjavile kako je Zakon o životnom partnerstvu ogroman korak naprijed za ljudska prava u Hrvatskoj, ali i još veći za jednakost, dostojanstvo i prava LGBT osoba, udruga „U ime obitelji“ njegovim je donošenjem bila duboko razočarana, smatrajući kako je nametanje Zakona „ protivno poštenju, temeljnim načelima demokracije i hrvatskom Ustavu, nanosi štetu djeci, pokušava relativizirati značaj zajednice žene i muškarca ali i obitelji, sve u cilju nasilnog nametanja ideologije hrvatskom društvu“.  Zagreb pride 2015.-ZA ANTIFAŠIZAM BEZ KOMPROMISA  

Prošlogodišnji je pride najavio beskompromisnu borbu za bolju i drugačiju Hrvatsku, borbu koju su, kao svoju, prepoznali svi oni koji se žestoko protive napadima na reproduktivna prava žena, šovinizmu, razbijanju ćirilićnih ploča, kvazi patriotizmu, šatorima, jer hrvatska stvarnost nije stvarnost kakvu žele, nego kakvu zajednički žele mijenjati. Manifestacija je tako, zbog brojnosti, snage poruka, ali i puzajuće fašizacije društva, spontano postala najveći politički prosvjed, prosvjed svih onih koji nikada nisu bili jači, onih koji su željeli poručiti kako ih nije moguće uplašiti, ušutkati niti razjediniti, unatoč brojnim pokušajima i kontinuiranim napadima.Jer, sve dok postoje oni koji neumorno zazivaju ratove, postojat ćemo i mi da se borimo za društvo mira, suživota i solidarnosti, da očuvaju pravo na izbor i autonomiju,u obranu otvorenog društva i demokracije.Bio je to uvod u sve ono što će se dogoditi godinu dana kasnije, sjajna najava 15.jubilarne Povorke ponosa Zagreb pride 2016.-JOŠ HRVATSKA NI PROPALA 

I mada smo još miljama udaljeni od istinskog društva demokracije, i mada su zakoni uglavnom, tek mrtvo slovo na papiru, i mada su manjine ponovno, po tko zna koji put, marginalizirane i diskriminirane, ovogodišnji središnji Pride, svojom brojnošću, osviještenošću, podrškom koju su mu pružili brojni ušutkani novinari i novinarke, bio je istinski festival tolerancije, ali i svojevrsni snažni pokret otpora protiv svega onoga što je hrvatsko društvo zadesilo proteklih pola godine, vraćajući ga u razdoblje srednjeg vijeka. Bila je to povorka u kojoj se dostojanstveno koračalo u obranu izborenh sloboda građana i građanki, s posebnim naglaskom na slobode žena, medija, svih trans i rodno varijabilnih osoba, LGTIQ osoba, s naglaskom na nužnost provedbe kurikularne reforme. Organizatori i organizatorice 15.jubilarnog Pride-a povorkom su pozvali na solidarnost sa svim marginaliziranim skupinama, ali i izrazili nezadovoljstvo i zabrinutost političkim i društvenim smjerom kojim ide zemlja.Jer, „ako ne mi, tko, ako ne sad, kad?“.“Želimo slobodu za sve medije, da radimo, pišemo i stvaramo bez straha od cnzora s Markovog trga ili Kaptola.Želimo slobodno i sekularno društvo, a ne militarističko i klerikalno. Želimo slobodu za sve žene, da nastavimo same donositi odluke o svom tijelu, bez zabrana, straha i srama, slobodu za trans i rodno varijablne osobe, da samostalno biramo spolni i rodni identitet. Neka cijelo naše društvo bude sretno i ponosno kao Pride.“, samo je dio poruka koje su se orile sa zagrebačkih ulica 11.lipnja. 

Više od 10 tisuća sudionika jasno je i glasno reklo hvala svima onima koji su se prethodnih 15 godina borili da hrvatsko društvo postane slobodnije i pravednije,, afirmirajući snagu pojedinca, ali i njegovu mogućnost utjecaja na javne politike. Zagreb pride, skupina građana i građanki, koji su revoltirani svakodnevnom diskriminacijom zbog seksualne orijentacije koju većina smatra prijetnjom,poželjeli situaciju promijeniti na bolje, dokazali su kako Hrvatska može i mora drugačije. Zbog svega toga, kako je u emotivnom govoru rekla Marina Škrabalo, predstavnica GONG-a, prvih 15 godina Pridea bilo je „poput borbe, poput pobune, poput zajebancije, kao kreacija nove abecede slobode gdje se svako slovo piše kako je tebi gušt, u vjeri da Hrvatska sva ta slova slobode može progutati i sročiti ih u pismo slobode, sa žudnjom, s guštom, s ljubavlju i veseljem, sa svim onim zbog čega su povorke ponosa u čitavom slobodnom svijetu prilika za dobre vibracije, ali i istinski test demokracije. Jesmo li ga položili ili će nam trebati još najmanje 15 godina, procijeniti može svatko od nas ponaosob. Jer, društvo je sastavljeno od pojedinaca.

Uglavnom međusobno različitih. Ali, pojedinaca svjesnih kako su upravo razlike ono što ih spaja, ali i čini bogatima.. Još Hrvatska nije propala – dok je različitosti, dok je tjelesne autonomije, dok je sekularnosti, dok je antifašizma, dok je slobode!“  Ljubav se valja ulicama grada za vrijeme ovog i svakog Prajda“, rekla je na kraju i riječ prepustila Marini Škrabalo koja je u emotivnom govoru pokušala sažeti 15 godina Prajda: „Kao borbu, kao pobunu, kao zajebanciju, kao kreaciju nove abecede slobode gdje se svako slovo piše kako je tebi gušt, u vjeri da Hrvatska sva ta slova slobode može progutati i sročiti ih u pismo slobode“, govorila je Marina Škrabalo i o žudnji i o guštu i o ljubavi i veselju – svemu onome zbog čega su povorke ponosa u čitavom slobodnom svijetu prilika za proveseliti se i družiti, ali i vidjeti one što vole biti viđeni i neće žaliti truda da se pokažu. I, mada se, na prvu, pomaci čine minimalnima, rezultat 15-ak godina direktnog i zastupničkog djelovanja Zagreb pride-a je i taj da su prava LGBTIQ osoba transformirana od prvobitnih zahtjeva do konkretnih aktivnih zakona koji omogućuju i garantiraju bolji i kvalitetniji život pripadnicimaa LGBTIQ zajednice. Osim toga, tu je, zasigurno i veća osviještenost, ali i pojačana podrška građanstva.

Photo By: zagreb-pride.net